Cijelo dubrovačko područje krasi obilje prirodnih, kulturnih i drugih
znamenitosti koje svojim brojem, izgledom i raznolikošću predstavljaju
osnovne elemente ljepote našeg kraja. Zahvaljujući povoljnim ekološkim
uvjetima, dubrovačko područje naseljava nadasve zanimljiv i raznovrstan
životinjski svijet, koji nažalost zbog čovjekovog utjecaja pomalo
gubi svoja izvorna obilježja. Manje je poznato da su ovi predjeli
bogati endemičnim i reliktnim životinjskim vrstama, a neke su vrste
vrlo rijetke ili ovdje imaju krajnje granice areala, što ovaj kraj
čini posebno zanimljivim i bogatim. Nažalost, iako vrlo interesantan,
životinjski je svijet relativno slabo istražen i poznat je samo
u fragmentima.
Od brojnih zooloških specifičnosti na ovom ćemo
mjestu istaknuti samo neke: naplavljeno područje uz izvor rijeke
Omble u Rijeci dubrovačkoj stanište je goleme štipavice (Belostoma
niloticum), jednog od najvećih europskih kukaca; Predolac
pokraj Metkovića je najveće nalazište u Hrvatskoj endemično-reliktnog
podzemnog školjkaša Congeria kusceri;
Pelješac je krajnja zapadna granica rasprostranjenosti riječne kornjače
(Mauremys caspica); endemične svojte
gušterica - krška gušterica (Podarcis
melisellensis), oštroglava gušterica (Lacerta
oxycephala) i podvrsta primorske gušterice (Podarcis
sicula ragusae) dolaze na vrlo ograničenim kopnenim i otočnim
staništima. Interesantna je i populacija čaglja (Canis
aureus) na Korčuli, Pelješcu, Šipanu i Konavlima, međutim
njegova ekologija nije dovoljno poznata. Također, zanimljiv je i
mungos (Mungo mungo), unešen na
Mljet radi eliminiranja zmija otrovnica, a sada predstavlja problem
zbog štete koju nanosi autohtonom životinjskom svijetu.
Endemične su vrste naročito brojne među beskralješnjacima,
njima posebno obiluju kopneni puževi, uz ostalo i zaklopnice (Clausilidae),
nadalje dvokrilci (Diptera) i druge skupine kukaca, kao strige (Chilopoda),
babure (Oniscoidae) i gujavice (Lumbricidae). Neki su kukci dobili
znanstvena imena po Dubrovniku, kao npr. Dasytes
ragusae (Coleoptera, Dasytidae), Phytoecia
ragusana (Cerambicidae), Phyllonticheila
ragusana (Hemiptera). Osobito je raznolika kopnena malakofauna
otoka Mljeta s jednim endemskim rodom (Meledella)
i tri endemične vrste (Strouhaloniscus
meledensis, Pergamasus meledensis,
Otiorrhynchus meledanus).
Zbog izrazito kraškog karaktera ovo područje obiluje
kraškim formacijama, iako su pojedini dijelovi različitog sastava
i građe. Na cijelom području ima vrlo zanimljivih morfoloških objekata
stoga nalazimo i osobito bogatu endemičnu i reliktnu podzemnu faunu.
U izvoru Trsteno nalazimo rakušce vrste Niphargus
hvarenensis, u pećini Šipun vrstu Hadžia
fragilis i mnoge druge. Vrlo je bogata fauna troglobionata
u ponorima i pećinama uz Popovo polje (Vjetrenica, Črnulja i dr.):
Troglomysis vjetrenicensis, Niphargus
orcinus vjetrenicensis, čovječja ribica (Proteus
anguinus).
|
Mnoge su životinje u dubrovačkom području posve
nestale ili se njihov broj drastično smanjio. Ovdje više nema europske
vidre (Lutra lutra), koja je još
početkom prošlog stoljeća živjela u izvorišnom dijelu Rijeke dubrovačke
i u Zatonu, a prorijeđene su kune, lasice i druge. Od ptica je iščezao
bjeloglavi sup, a više se ne viđa i tridesetak drugih vrsta ptica
(osobito močvarica) inače zabilježenih u literaturi za ovo područje.
Nažalost zbog smanjivanja njihovog prirodnog staništa, mnoge su
vrste pred izumiranjem.
Bogatstvo i raznolikost biljnog
i životinjskog svijeta privlačna je osobina naše obale i otoka,
a u prezentaciji prirodnih potencijala, endemične i rijetke svojte
predstavljaju originalnu vrijednost u ukupnoj raznovrsnosti. Očuvanje
ovoga bogatstva može se postići samo ako se uspiju očuvati izvorna
prirodna obilježja našeg kraja i stoga ČUVAJMO PRIRODU!
|